preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
 

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

       

    

video

 "Kako se zaštititi u svijetu interneta i mobilnih aplikacija" 

 

Priloženi dokumenti:
Cyberbulling.docx

GLOBE

      

Raspored zvona

 

SAT  VRIJEME
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.45 - 10.30
4. 10.40 - 11.25
5. 11.30 - 12.15
6. 12.20 - 13.05
7. 13.10 - 13.55
8.  14.00 - 14.45
9. 14.50 - 15.35

 

 

VIJESTI

Terenska nastava- otoci Krk i Košljun

U utorak, 04.06.2013. god, učenici 6.-ih razreda posjetivši otoke Krk i Košljun, proširili su i usvojili nova znanja o otočnom prostoru Hrvatske sa naglaskom na ranu pismenost i povijesna zbivanja u srednjem vijeku.


Uz druženje i okruženost  ljepotom naše hrvatske, učenje je radost!

Ova terenska nastava bila je za učenike 6. razreda uz stručno vodstvo nastavnice Miroslavić, Žunac-Ribičić te soc.ped. Grginčić

 

  • tovar na ulazu u Krk

  • stigli smo na glavni trg

Otok Krk je, uz susjedni otok Cres, najveći (405,78 km²) otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj. Otok Krk najsjeverniji je otok u Sredozemlju, isključujući male i nenaseljene otočiće uz zapadnu obalu Istre i uz sjevernojadransku obalu Italije.

Otok se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji.

Od 19.srpnja 1980. godine otok Krk povezan je s kopnom putem Krčkog mosta, čiji su radovi započeli u srpnju 1976. g.

  • Krčka katedrala Uznesenja Marijina

  • Frankopanski kaštel

Frankopanski kaštel na Kamplinu podigli su Krčki knezovi Frankopani, kroz više stoljeća i više generacija. Nakon smrti prvog krčkog kneza Dujma njegovi nasljednici nastavljaju gospodariti otokom i gradom kao mletački vazali .Najstariji objekt koji su podigli je fortifikacijska četverokutna kula uz zgradu biskupije, u kojoj je za njihove vlasti bila smještena i sudnica. O vremenu gradnje govori natpis na luneti iznad ulaza koji kaže da je zdanje podignuto 1191.godine, za biskupa Ivana te knezova Bartula i Vida uz pomoć čitave općine.

Košljun se nalazi u neposrednoj blizini otoka Krka i pripada njegovom otočju. Točnije, nalazi se u zaljevu Puntarska draga između grada Krka i Punta.

  • odlazak na otok Košljun

Prema lokalnoj legendi nekada je cijela Puntarska draga bila polje koje su obrađivala dva brata od kojih je jedan bio slijep. Iako su oni zajedno obrađivali zemlju, prilikom podjele ljetine brat je prevario svog slijepog brata. To je izazvalo Božju srđbu pa je Bog potopio morem čitavo polje, a sačuvao jedino kuću slijepog brata s manjim okolnim posjedom.

Košljun je najpoznatiji po franjevačkom samostanu koji se nalazi na njemu već oko šest stoljeća. Osim samostana na otočiću su i muzej, dvije crkve, Navještenja Marijina i svetog Bernardina te tri kapelice: Porođenja, svetog Jerusolima i svetog Franje.

Na zapadnoj strani otočića je mali porat, lučica kojom dominira lik svetog Franje s vukom, a koji je najčešći prikaz tog sveca koji je ujedno i osnivač franjevačkog reda.

Nad ulazom u samostan je franjevački pozdrav "Mir i dobro" napisan glagoljicom te četiri grba: franjevački, raniji i kasniji grb Frankopana, a u sredini je hrvatska šahovnica. U atriju samostana je velika cisterna za vodu (lok. čak.. "gušterna") te zbirka školjaka i prepariranih životinja.

Neposredno do samostana je crkva Navještenja Marijina dovršena 1523. g., a podignuta na temeljima prethodne benediktinske crkve. Nad oltaromje djelo Francesca Ughetta iz 1654. g., slika na platnu široka 10, a visoka 4,6 metara, a na slici su prikazani raj, čistilište i pakao.

Kako nam je objasnio fratar, slika je nedavno restaurirana i vraćena u prvobitni položaj

 

Raspelo -pripadalo kapeli Božjeg groba -16. stoljeće -VENECIJA

 

U ime Gospodnje!

Godine našega spasenja 1723 dne 21 ožujka bila je Maslinska nedjelja naš samostanski Vikar O.Jerko iz Vrbnika, pošao služiti svetu misu u Jerusolimu i na svoje veliko iznenađenje opazio da Presveto Raspelo lije iz očiju obilne suze, a ispod trnove krune cijedi obilan znoj a znojila su se također i dva pokrajnja anđela (kipovi ).Poslije sv. Mise pozove O. Vikara Ivana Vasilića pokojnog Frana, koji je u spomenutoj crkvi slušao sv. Misu, da pristupi i vidi "čudo". Kada je on vidio da Presveto Raspelo plače usklikne :"Ajme Gospodin plače", pa i on poče gorko plakati. Malo kasnije pođe tamo i Antun Lule pok. Ivana, pa i on vidje kako Presveto Raspelo plače i kako mu niz lice curi znoj, a isto tako i onim anđelima. Kasnije su tamo pošli svi svećenici i ostali redovnici iz samostana, vidješe to veliko "ČUDO". Suze su bile obrisane pamukom i u staklenki pohranjene u samoj kripti Presvetog Raspela.

Neka to bude u spomen budućim pokoljenjima!

 

Na vrlo malenom otočiću Košljunu registrirano je čak 540 vrsta biljaka i gljiva što je gotovo polovica biljaka registriranih u čitavoj Velikoj Britaniji.

Pozdrav Košljunu!

  • mali odmor u Jurandvoru

  • Opatija sv. Lucije - Jurandvor kod Baške na otoku Krku

Crkva u kojoj je pronađena Bašćanska ploča  - starohrvatski spomenik, pisan glagoljicom otprilike 1100 godine, a pronađena je 15 rujna 1851.

Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za puk, a svojim značajkama, oblikom, veličinom i ornamentom loze koji se proteže rubom ploče odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog razdoblja na hrvatskoj obali. Teška je oko 800 kilograma, visoka 99,5 cm, široka 199 cm, debela od 7,5 – 9 cm; isklesana je od bijelog vapnenca.

Baščanska ploča predstavlja značajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno,  ploča ima i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir.

Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u pod crkve te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji ju je predstavio znanosti. 1865. djelomično ju je pročitao krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio 1875. Franjo Rački. Budući da je na nekim mjestima oštećena, postoje i različita čitanja istoga teksta. 

    Stjepan Ivšić nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika".

Danas je izložena u auli Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.

 

Prijepis na suvremeni standardni hrvatski jezik:

Ja, u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja
opat Držiha pisah ovo o ledini koju
dade Zvonimir, kralj hrvatski u
dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče
mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Li-
ci, Piribineg u Vinodolu
i Jakov na o-
toku. Da tko poreče, nega ga prokune i Bog i 12 apostola i 4 e-vanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi,
moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zi-
dah crkvu ovu sa svoje dev-
etero braće u dane kneza Kosmata koji je vl-
adao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Mi-
kula u
Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Dijana Grginčić   datum: 10. 6. 2013.

Dokumenti

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji


Oglasna ploča

Prognoza vremena


Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 8. 2018.

Ukupno: 256268

Korisni linkovi
SVE ZA ŠKOLU
 • CARNet
 • AZOO
 • MZO
 • EMA
 • Zbornica
 • Učitelji
 • učenici.com

GLOBE
 • GLOBE BLOG

Časopisi
 • VIDI
 • BUG
 • Meridijani


Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju