Povodom Dana sigurnijeg interneta u našoj smo školi proveli niz aktivnosti kojima smo željeli potaknuti učenike na promišljanje o sigurnosti, odgovornom ponašanju i zaštiti privatnosti na internetu. Uredili smo panoe u razredu i ispred informatičke učionice na kojima su postavljena pravila sigurnog korištenja interneta, poruke podrške, primjeri dobrih navika te kreativne radovi na temu digitalne sigurnosti. Cijeli tjedan održavali smo radionice vezane uz sigurnost na internetu.

Kako bismo dobili uvid u stvarne internetske navike naših učenika i izazove s kojima se susreću u online okruženju, proveli smo školsku anketu među učenicima petog do osmog razreda. Anketu je ispunilo 129 učenika, a rezultati nam daju jasan uvid u to kako djeca koriste internet, s kakvim se rizicima susreću te koliko su svjesna važnosti sigurnog ponašanja online.
U nastavku donosimo analizu rezultata provedene ankete.

Koliko vremena dnevno provodiš online?

Najviše učenika – oko 24 % – provodi više od 4 sata dnevno na internetu. Zanimljivo je da se ostali odgovori raspoređuju vrlo ravnomjerno između preostalih vremenskih kategorija: 3-4 sata, 2-3 sata, 1-2 sata i manje od 1 sata. To znači da se većina učenika nalazi u srednjim ili višim razinama korištenja, dok je najmanji dio onih koji internet koriste vrlo kratko.
Uzmemo li u obzir preporučene smjernice za korištenje interneta u toj dobi možemo zaključiti da djeca znatan dio slobodnog vremena provode online što se može loše odraziti na ostale aspekte života poput učenja, bavljenja sportom, druženja s vršnjacima i obitelji.
Možemo zaključiti da je s djecom važno razgovarati o ravnoteži između digitalnih i offline aktivnosti te o vremenu koje provode ispred ekrana.

Što najčešće radiš na internetu?

Najčešća aktivnost među učenicima je igranje igrica, kojom se bavi oko 29 % učenika. Neposredno iza slijede korištenje društvenih mreža te gledanje videa, dvije aktivnosti koje su podjednako zastupljene. Ostale aktivnosti, poput dopisivanja ili stvaranja digitalnog sadržaja (igrica, videa, slika), zastupljene su, ali u manjem broju.
Internet je učenicima prije svega izvor zabave, što je u skladu s njihovim uzrastom. Međutim, izrazito visoka razina korištenja igrica i društvenih mreža naglašava potrebu za edukacijom o sigurnom ponašanju, privatnosti i upravljanju online vremenom.

Koje društvene mreže koristiš?

Društvena mreža koju učenici najviše koriste je TikTok. Gotovo svako drugo dijete koristi TikTok, što ga čini daleko najdominantnijom platformom. To je očekivano, jer je TikTok najprivlačniji učenicima zbog kratkih videa, humorističnih sadržaja, plesnih trendova i lakog načina komunikacije.
Slijedi YouTube, koji koristi oko 24% učenika i predstavlja jednu od glavnih platformi za gledanje videa i zabavnih sadržaja. Instagram koristi približno 15% učenika, najviše u višim razredima, dok se u kategoriji Ostalo (oko 13%) nalaze aplikacije poput Snapchata, Vibera, WhatsAppa ili Discorda. Manji broj učenika uopće ne koristi društvene mreže (oko 3%), a Facebook je najmanje zastupljen s tek oko 2%, što potvrđuje da ova platforma više nije privlačna učenicima ove dobi.

Imaš li zaključan mobitel (PIN, lozinka, otiskom)?

Velika većina učenika ima zaključan mobitel – oko 89% učenika koristi PIN, lozinku ili otisak prsta kako bi zaštitili svoj uređaj. Oko 10% učenika koristi mobitel bez ikakve zaštite, što je malen udio s obzirom na njihovu dob.

Znaju li roditelji tvoju lozinku od mobitela?

Oko 62% učenika kaže da roditelji znaju njihovu lozinku, dok 37% lozinku ne dijeli s roditeljima.
Većina učenika uključuje roditelje u sigurnosne postavke, ali velik broj ipak čuva lozinku za sebe, što može otežati roditeljski nadzor i reakciju u slučaju problema.

Imaš li vremensko ograničenje za korištenje mobitela?

Najveći broj učenika, oko 53%, nema nikakvo vremensko ograničenje korištenja mobitela. Oko 25% ima jasno pravilo koliko smiju biti na mobitelu, dok 22% kaže da pravila postoje, ali samo djelomično.

Zašto je važno ograničenje?

Jasna i dosljedna pravila korištenja mobitela pomažu djeci da održe zdravu ravnotežu između interneta, učenja, sna i fizičke aktivnosti. Bez granica, djeca vrlo lako provode previše vremena na ekranu, što može utjecati na koncentraciju, spavanje i ponašanje. Potrebno je dogovoriti dnevno vrijeme za korištenje mobitela, koristiti postavke za ograničavanje vremena i filtriranje sadržaja

Rezultati ankete pokazuju da je znatan broj učenika izložen online rizicima, jer je više od polovice učenika barem jednom primilo poruku od nepoznate osobe, a značajan dio tih poruka sadržavao je neprimjerene ili seksualne sadržaje. Iako se više od četvrtine učenika susrelo s uznemirujućim materijalima, većina ipak zna kome se može obratiti u slučaju problema, što je važan pokazatelj razvijene svijesti o sigurnosti. Ohrabruje i to što većina učenika tvrdi da nije bila žrtva ružnih komentara i da nisu vrijeđali druge, iako se iz prakse zna da se tijekom igranja igrica često koriste uvredljive riječi koje djeca ne prepoznaju kao oblik nasilja, već kao uobičajeni način komunikacije među vršnjacima.
Iz odgovora vidljivo je da većina učenika ne razgovara redovito s roditeljima o svojim online aktivnostima.
Iako učenici pokazuju određenu razinu svijesti o sigurnosti na internetu, komunikacija s roditeljima i dalje je vrlo ograničena, što djecu može ostaviti bez podrške u trenucima kada naiđu na neprimjerene sadržaje, poruke nepoznatih osoba ili druge online rizike. Naročito zabrinjava velik udio učenika koji rijetko ili nikada ne razgovaraju s roditeljima — upravo su takvi razgovori ključni za prepoznavanje problema na vrijeme, razumijevanje rizika i jačanje povjerenja.
Ovi rezultati još jednom naglašavaju važnost aktivnog uključenja roditelja u digitalni život svoje djece, postavljajući jasna pravila, ali i stvarajući okruženje u kojem se djeca osjećaju dovoljno sigurno da im se obrate kad nešto pođe po zlu.
Iako znatan broj učenika ne zna kako bi internet učinio sigurnijim, iz odgovora se svejedno jasno vidi da djeca prepoznaju najčešće rizike. Mnogi naglašavaju da djeci ne bi trebalo prerano dopuštati korištenje mobitela i društvenih mreža, što pokazuje iznenađujuću razinu svjesnosti o tome koliko online okruženje može biti štetno. Često se spominju i ograničavanje vremena, filtriranje sadržaja, roditeljski nadzor te izbjegavanje kontakta s nepoznatima, što su ujedno i preporuke stručnjaka za sigurnost djece na internetu.
Većina učenika poručuje da internet može biti siguran samo uz jasna pravila, nadzor odraslih i odgovorno ponašanje.
Možemo reći da učenici imaju temeljnu svijest o sigurnosti na internetu, ali im nedostaju jasne smjernice, dosljedna pravila i podrška odraslih kako bi se u online prostoru mogli kretati sigurno i odgovorno.
Škola će nastaviti raditi na edukaciji učenika o sigurnom korištenju interneta kroz radionice, praktične primjere i poticanje odgovornog ponašanja. Roditelje se potiče da redovito razgovaraju s djecom o njihovim online aktivnostima, postave jasna pravila i vremenska ograničenja korištenja mobitela te koriste roditeljski nadzor kako bi djeca bila sigurna i imala podršku kad naiđu na probleme.
Siguran internet nije samo pitanje tehnologije, već i znanja, navika i međusobnog povjerenja. Samo zajedničkim djelovanjem škole, roditelja i učenika moguće je stvoriti okruženje u kojem će djeca koristiti internet na siguran, odgovoran i pozitivan način.