🍂 🖍️ 🖌️ 📐 🍂 🍄 🍁 📖 🖍️ ☂️ 📖 🍄 🍂 🍁 📖 🍄
ŠKOLSKI PROJEKT ZELENA ZONA 2026./2027.

ŠKOLSKI PROJEKT ZELENA ZONA 2026./2027.

Zelena zona je školski projekt koji se u OŠ Banija provodi tijekom cijele školske godine. Učenici kroz njega razvijaju svijest o ekološkim problemima u svojoj okolini i u svijetu. Projekt ih potiče da brinu o okolišu i da svojim navikama i akcijama u školi i lokalnoj zajednici pridonose ciljevima održivog razvoja.

Ove godine u središtu je otpad: kako ga smanjiti, pravilno odvajati, ponovno upotrijebiti i reciklirati. Svaki mjesec ima svoju temu povezanu s važnim ekološkim datumom ili međunarodnom kampanjom. Kroz radionice, istraživanja, kvizove, izložbe, natječaje i eko akcije učenici uče o kružnom gospodarstvu i od otpadnih materijala izrađuju uporabne i kreativne predmete.

Kako bi briga o okolišu postala dio svakodnevice, u holu škole postavili smo Eko otok, spremnike za odvojeno prikupljanje papira, plastike i elektroničkog otpada. Razredi se ove godine natječu za titulu Najzelenijeg razreda. Bodove skupljaju za korištenje višekratnih boca za vodu, prikupljanje starih baterija, urednost učionica i sudjelovanje u akcijama projekta. Urednost učionica nenajavljenim obilascima provjeravaju učenici Eko patrole. Na početku i na kraju godine učenici ispunjavaju anketu „Koliko smo zeleni?” kako bismo vidjeli jesu li se naše navike tijekom godine promijenile.

Projekt vodi učiteljica Ankica Veseljić. U provedbi sudjeluju učiteljice Dragana Škrtić, Andreja Gašparović, Ana Graša, Martina Zoraja, Ivana Kovačević Opačić, Branka Turkalj, Ivona Bosiljevac i Danijela Jurac te knjižničarka Darinka Vučković.

Na kraju godine rezultate ćemo predstaviti u digitalnom časopisu projekta i proglasiti Najzeleniji razred.

Aktivnosti ćemo objavljivati na ovoj stranici kako ih budemo provodili. Pratite nas!

Rujan: Što je otpad i zašto ga recikliramo?

Europski tjedan održivog razvoja, 18. 9. – 8. 10. 2026.

„PLAnet saver”: kad otpad postane ukras

Učenici koji pohađaju izvannastavnu aktivnost Digital LAB sudjelovali su u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja (ESDW) 2026. na kreativnoj i ekološki osviještenoj radionici „PLAnet saver”. Radionicu je vodila učiteljica Branka Turkalj.

Cilj radionice bio je pokazati da se i ono što smatramo otpadom može pretvoriti u nešto korisno i lijepo. Pri 3D printanju uvijek ostane nešto PLA filamenta, plastike dobivene iz obnovljivih sirovina poput kukuruznog škroba. Taj bi ostatak inače završio u smeću, a naši su ga učenici odlučili reciklirati i dati mu novi život.

Učenici su otpadni filament usitnili, stavili ga u silikonske kalupe i zalili epoksidnom smolom. Kad se smola osušila, izvadili su predmete iz kalupa i tako su nastali jedinstveni, šareni uradci: magneti za hladnjak, podmetači za čaše i ukrasi za božićno drvce.

U sklopu ovogodišnjeg Europskog tjedna održivog razvoja diljem Europe održano je više od 4700 događanja. Drago nam je što smo bili dio tog pokreta i svojom radionicom pridonijeli održivijoj budućnosti. Sva događanja možete istražiti na https://www.esdn.eu/esdw.

“KOLIKO SMO ZELENI?” REZULTATI POČETNE ANKETE

Na početku projekta Zelena zona učenici predmetne nastave, od 5. do 8. razreda, od rujna do listopada ispunili su anketu „Koliko smo zeleni?”. Odgovorilo je 193 učenika. Htjeli smo saznati kakve su naše ekološke navike prije početka projektnih aktivnosti.

Višekratne boce: 34 % učenika donosi višekratnu bocu za vodu gotovo svaki dan, a 10 % često. Više od trećine (38 %) to čini samo ponekad, a 18 % nikada. Tu ima mjesta za napredak, pa je korištenje višekratnih boca jedna od kategorija natjecanja „Najzeleniji razred”.

Elektronički otpad: 59 % učenika zna što je e-otpad, ali čak 37 % nije sigurno. Tek 30 % učenika sudjelovalo je u prikupljanju starog e-otpada. Zato smo u hali škole postavili kantu za e-otpad, a u siječnju će e-otpad biti tema cijelog mjeseca.

Odvajanje otpada kod kuće: 55 % učenika kaže da kod kuće uvijek odvaja otpad, a 31 % ponekad. Odvajanje je mnogima već navika i nadamo se da će je prenijeti i u školu.

Čistoća u školi: 72 % učenika smatra da je njihova učionica uvijek ili uglavnom uredna. Na pitanje bacaju li papiriće na pod, 46 % odgovorilo je nikada, a 35 % rijetko. Ipak, 19 % učenika to čini ponekad ili često. Čistoću učionica i hodnika ove godine prati Eko patrola.

Želja za sudjelovanjem: 20 % učenika želi sudjelovati u ekološkim akcijama škole, a čak 51 % odgovorilo je „možda”. Upravo te neodlučne želimo zanimljivim aktivnostima privući u Zelenu zonu.

Na kraju školske godine učenici će ponovno ispuniti istu anketu, pa ćemo vidjeti jesu li se naše navike promijenile.

Eko otok i natjecanje „Najzeleniji razred”

U holu naše škole postavili smo Eko otok. Četiri kante od 120 litara dobili smo od tvrtke Čistoća d.o.o. Karlovac, kojoj zahvaljujemo. Kante su bile sve iste zelene boje, pa su ih učenici polaznici GLOBE skupine najprije temeljito oprali, a zatim smo ih označili natpisima u bojama. Na svakom natpisu jasno piše što se u kantu smije, a što ne smije stavljati. Tako sada odvojeno prikupljamo:

  • elektronički otpad: stare mobitele, punjače, kabele, slušalice i druge male uređaje
  • boce i limenke od pića: njih ne gnječimo, nego ih cijele vraćamo u trgovinu i za njih dobivamo povratnu naknadu
  • papir: stare bilježnice, papire, novine i spljoštene kartonske kutije
  • staklo: staklene boce i staklenke

Stare baterije i dalje skupljamo u razredima.

Istodobno je počelo i natjecanje „Najzeleniji razred”, u kojem sudjeluju razredi 3.a te 5.–8. razredi. Razredi skupljaju bodove u četiri kategorije: korištenje višekratnih boca za vodu, prikupljanje starih baterija, čistoća učionica i hodnika te sudjelovanje u akcijama projekta. Najviše se može osvojiti 100 bodova. Čistoću učionica nenajavljenim obilascima provjeravaju učenici Eko patrole. Najzeleniji razred proglasit ćemo na kraju školske godine.

Pet za peti Dan znanosti u OŠ Banija

Pet za peti Dan znanosti u OŠ Banija

U utorak, 10.11.2026. održan je peti po redu Dan znanosti u Osnovnoj školi Banija. Tom prilikom za učenike od 5. do 8. razreda održane su radionice posvećene znanosti i njezinoj ulozi u svakodnevnom životu.

Program je započeo zajedničkim okupljanjem u školskom holu gdje su učenici imali priliku vidjeti nekoliko zabavnih pokusa iz kemije i fizike koje su pripremile Ankica Veseljić i Ana Graša. Prvi eksperiment bio je zaista atraktivan. Vidjeli smo kako nastaje tzv. „slonovska pasta“. Nismo sigurni da slonovi peru zube, ali smo vidjeli rezultat pokusa te pjenu koja izlazi iz visoke menzure kao da istiskujemo pastu za zube, a nastaje je toliko da količina odgovara za pranje zubi jednog slona čiji kutnjak ima masu od 3 do 5 kilograma. Zatim smo vidjeli pokus „jaje u boci“ kojim se pokazuje djelovanje tlaka zraka i promjene temperature. Slijedilo je pravo levitiranje predmeta. Za kraj, osim što ste puhali mjehuriće od sapunice, jeste li se ikada njima loptali? Naravno da niste, ali mi jesmo. Mjehurići koji ne pucaju odmah ili skakutavi mjehurići imaju tajni sastojak zbog kojeg se usporava isparavanje vode i čini stijenku mjehurića čvršćom i elastičnijom.

Naziv radionice: Snađi se!

Voditeljica: Valentina Mesarić, Eko Pan

Na ovoj radionici, učenici 5. a razreda učili su o orijentaciji u prirodi pomoću prirodnih objekata i pojava kao što su biljke i životinje, određivanju strana svijeta uz pomoć sunca ili po oblačnom vremenu uz pomoć kompasa i karte. Ispred škole su se upoznali s ostalim markacijama i oznakama, kako se izrađuje sklonište, pruža prva pomoć, vežu pojedini čvorovi. Bio je to pravi interdisciplinarni skup znanstvenih disciplina koje se koriste u okviru primijenjene ekologije.

Naziv radionice: Katapultiraj svoje znanje

Voditeljice: Matea Kaleb i Đurđica Krnjaić, IPMA (International project management association) Hrvatska

Učenicima 5.b razreda je kroz teorijski dio pojašnjen zakon poluge te općenito o katapultu i njegovom korištenju. Zatim je uslijedio praktični dio uz upute izrade katapulta od drvenih špatula, žlice i gumica. Nakon izrade katapulta, učenicima su podijeljene kockice i papirići te su morali izračunati prosjek pada tereta (kockica) na osnovu tri pokušaja katapultiranja (kockice) ovisno gdje je na katapultu postavljen oslonac (bliže ili dalje žlici). 

Naziv radionice: Pufasti

Voditeljice: Ana Graša i Ankica Veseljić, OŠ Banija

Učenici 6.a razreda su na kreativnoj radionici izrađivali pufaste ljigavce ili plastelin domaće izrade. Koristeći samo dva sastojka, škrobno brašno i regenerator uz dodatak nekoliko kapi jestive boje za kolače nastala je heterogena smjesa. Učenici su trebali promatrati kako dobiti pravu teksturu koju je lako oblikovati, a da se ne lijepi za površinu posude ili ruke.  Radionica je poticala međusobnu suradnju i dijeljenje pozitivnih emocija kako bi ljigavci bili uspješno izrađeni.

Naziv radionice: Evolucija pod vodom

Voditeljica: Nikolina Boić Bogović, Aquatika – slatkovodni akvarij Karlovac

Ova radionica namijenjena je učenicima osnovne škole kako bi kroz praktične aktivnosti i promatranje razumjeli evolucijske prilagodbe vodenih životinja. Na njoj su sudjelovali učenici 6.b razreda. Korištenjem edukativnih kartica i vizualnih pomagala, učenici su promatrali morfološke i fiziološke karakteristike riba i drugih vodenih organizama te otkrivali kako su ove prilagodbe omogućile njihov opstanak u različitim vodenim staništima. Naši šestaši pokazali su dobro znanje i interes kada je riječ o evoluciji riba.

Naziv radionice: Lišajevi u ulozi detektiva

Voditeljica: Andreja Gašparović, OŠ Banija

Učenici 7.a su se upoznali s ulogom lišajeva kao bioindikatorima, odnosno kako nam lišajevi mogu poslužiti kao prirodni pokazatelji kvalitete zraka. Proučavali su različite vrste lišajeva koristeći mikroskop, digitalne lupe i povećala. Svoja opažanja su bilježili crtežima, istraživali detalje njihove građe. Radionica je pokazala kako znanost ne mora biti samo u udžbenicima nego da se ona krije svuda oko nas, čak i na kori obližnjeg stabla.

Naziv radionice: Raskrižje

Voditeljice: Branka Turkalj i Dragana Škrtić, OŠ Banija

Na ovoj radionici, učenici 7.b razreda u paru su radili model semafora na raskrižju koristeći se Micro: bitom i setom pločica koji sadrži otpornike, diode i vodiče. Nakon što su sastavili model u programu makecode.org kao platformi za učenje kodiranja, programirali su komunikaciju između dva semafora. Na kraju su trebali nacrtati raskrižje na hameru i prikazati rad semafora. Već poznati Micro: bit i razne platforme služe učenicima za razvoj vještina kodiranja i priliku da isprobavaju nove stvari i eksperimentiraju.

Naziv radionice: Baci kocku, otkrij znanost – tragom hrvatskih nobelovaca

Voditeljice: Darinka Vučković, OŠ Banija i Đurđa Ivković Macut, OŠ Dragojle Jarnević


Ova je radionica za učenike 7.c razreda bila usmjerena na upoznavanje života i znanstvenih postignuća hrvatskih kemičara, nobelovaca Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke. Korištenjem šest kockica pričalica, od kojih svaka predstavlja određenu kategoriju informacija (tko, gdje, kada, znanstveni rad, postignuća i značaj), učenici su na kreativan i interaktivan način istraživati njihove životopise i doprinos kemiji. Bacanjem kockica, povezivanjem simbola s pripremljenim informacijama te osmišljavanjem i predstavljanjem kratkih priča učenici su razvijali kreativnost, komunikacijske vještine, suradnju i istraživački duh. Radionica potiče znatiželju, aktivno učenje i osvještavanje važnosti znanstvenih otkrića za razvoj društva.

Naziv radionice: Znanost u šest sličica

Voditeljice: Ivana Kovačević Opačić i Martina Zoraja, OŠ Banija

Radionica je bila namijenjena učenicima 8. a razreda, a cilj joj je bio povezati znanost i kreativno izražavanje kroz izradu stripa. Učenicima su ponuđene tri teme:  Od sjemenke do stabljike (prikaz rasta biljke od sjemena do stabljike), Kruženje vode u prirodi i Kemijska reakcija (prikaz reakcije uslijed miješanja sode bikarbone i octa). Nakon odabira teme, učenici su temu trebali prikazati u šest stripovskih sličica. Kroz ovu aktivnost učenici su na zanimljiv i vizualno kreativan način povezati znanstvene sadržaje s jezičnim i likovnim izražavanjem. Pojedini radovi poslužit će mlađim učenicima u nastavi prirode kao zorni prikaz navedenih procesa.

Naziv radionice: Istraživanje ptica na području ekološke mreže NATURA 2000 – Pokupski bazen (HR1000001)

Voditeljice: Darka Spudić i Sandra Hodić, JU NATURA VIVA

U okviru ove radionice, učenike 8.b razreda, predavačica ornitologinja uvela je u čudesni svijet ptica i bogatstvo Pokupskog bazena kao važnog područja očuvanja ptica. Učenici su saznali da je na tom području zabilježeno oko 250 vrsta ptica i da je to važno područje tijekom seobe kada ga koristi više od 20 000 ptica močvarica. Zornim fotografijama i snimkama ptica koje prikazuju njihov let, glasanje, stanište i brojne druge zanimljivosti učenici su otkrivali koliko zapravo znaju o pticama.

Naziv radionice: Forenzički laboratorij 8

Voditelj: Slađana Cvitičanin, Gimnazija Karlovac

Forenzički laboratorij za učenike 8.c razreda proveli su učenici GLOBE grupe Gimnazije Karlovac. Primijenili su znanja iz biologije i kemije i vodili učenike osmog razreda kroz osnove forenzike poput uzimanja i uspoređivanja otisaka prstiju te uočavanja tragova i detalja. Takvim vršnjačkim poučavanjem dali su svoj udio u još jednom uspješnom danu znanosti.

Peti po redu Dan znanosti u OŠ Banija ocijenjen je s pet. Bio je sadržajan, ugostili smo brojne vanjske suradnike, naši učitelji uključili su se u vidu održavanja radionica ili dežurstava na radionicama, a sve nas neumorno okuplja voditeljica i začetnica ovakvog obilježavanja Dana znanosti u našoj školi, Ankica Veseljić, učiteljica izvrsna savjetnica.

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj svake se godine obilježava 10. studenog. Vodeći se zajedničkim ciljem o ulozi znanosti u društvu, njezinoj važnosti u očuvanju mira i održivog razvoja neka škola uvijek bude mjesto gdje se učenicima nastoje približiti razna područja znanosti na zanimljiv, praktičan i pristupačan način.

Naši GLOBE-ovci ugostili učenike iz Francuske

Naši GLOBE-ovci ugostili učenike iz Francuske

U utorak, 13. listopada 2026., u sklopu Erasmus+ projekta „Discovering a checkerboard of forests and rivers” našu su školu posjetila 23 učenika iz škole Collège Pythéas iz Francuske. Za njih je održana radionica u školskom parku. Vodili su je učenici GLOBE skupine OŠ Banija pod mentorstvom učiteljica Ankice Veseljić i Andreje Gašparović.

Francuski učenici imaju od 13 do 16 godina. Većina ih je uključena u trogodišnji Freinet-ekološki projekt. Njihova škola radi po pedagogiji Célestina Freineta, koja se temelji na učenju kroz istraživanje i iskustvo. To se lijepo uklopilo u GLOBE program, u kojem učenici i sami postaju istraživači.

Učenici su bili podijeljeni u sedam mješovitih hrvatsko-francuskih skupina. Svaka je skupina „posvojila” jedno stablo u parku: brezu, lipu, orah, ginko, bor, srebrnolisni javor ili jasen. Zadatke su dobili u „GLOBE kutijici” s 12 polja. Prema GLOBE protokolima mjerili su opseg stabla na visini od 1,35 m i visinu stabla klinometrom. Pomoću slikovnog ključa s latinskim nazivima odredili su vrstu svog stabla. Boju jesenskog lišća usporedili su s GLOBE ljestvicom boja, odredili vrstu oblaka na nebu i izmjerili površinsku temperaturu tla u sjeni krošnje i asfalta na suncu. Uz mjerenja su rješavali i istraživačke zadatke: tražili su plodove i sjemenke, izrađivali otiske kore, tražili život na stablu, orijentirali se kompasom i uspoređivali vlažnost tla pod krošnjom i na otvorenom.

Radionica je pokazala da znanost ne poznaje jezične granice. Mjerna traka, klinometar i zajednička znatiželja bili su dovoljni da hrvatski i francuski učenici surađuju kao pravi istraživački tim. Zahvaljujemo našim gostima iz škole Collège Pythéas na druženju i suradnji, a našim GLOBE-ovcima na trudu i odgovornosti s kojom su vodili radionicu.

GLOBE Program na Znanstvenom pikniku u Gornjoj Stubici

GLOBE Program na Znanstvenom pikniku u Gornjoj Stubici

Dana 2. listopada 2026. naša je škola sudjelovala na Znanstvenom pikniku u Gornjoj Stubici, gdje smo posjetiteljima predstavili međunarodni GLOBE Program kroz radionicu „Otisak prirode“.

Posjetitelji su izrađivali vlastite razglednice od prirodnih materijala. Lišće različitih vrsta drveća bojali su prirodnim bojama dobivenima od zemlje, a zatim ga otiskivali na papir čija je poleđina bila oblikovana poput prave razglednice. Tako su nastali jedinstveni otisci lišća u bojama tla.

Radionica nije bila slučajno odabrana. Boja tla jedno je od svojstava koje GLOBE učenici određuju pri istraživanju pedološkog profila, jer se slojevi tla međusobno razlikuju po boji, strukturi i teksturi, a boja otkriva mnogo o sastavu tla, primjerice o udjelu organske tvari ili spojeva željeza. Prepoznavanje vrsta drveća prema listovima također je dio GLOBE istraživanja biosfere, u kojima učenici prate drveće i promjene u prirodi tijekom godine.

Radionica je privukla brojne posjetitelje svih uzrasta, koji su kući ponijeli vlastiti „otisak prirode“.

Terenska nastava u šumi Kozjača

Terenska nastava u šumi Kozjača

I ove je godine šuma Kozjača bila naša učionica na otvorenom. Dana 26. rujna 2026. održan je terenski GLOBE skup za učenike osnovnih i srednjih škola Karlovačke županije uključenih u međunarodni GLOBE Program, a među njima su bili i učenici naše škole s voditeljicama Ankicom Veseljić i Andrejom Gašparović.

Skup je organiziran u suradnji s gospodinom Josipom Bezjakom, diolomiranim inženjerom šumarstva iz Hrvatskih šuma d.o.o., ispostave Karlovac. U uvodnom dijelu učenicima se obratio Marko Ožura, dipolomirani inženjer šumarstva s Veleučilišta u Karlovcu, koji ih je upoznao s biljnim svijetom šume i postankom tla.

U praktičnom dijelu učenici su, podijeljeni u skupine, istraživali šumu primjenjujući GLOBE protokole: analizirali su pedološki profil i određivali boju, strukturu i teksturu slojeva tla, određivali pokrovnost krošnje i prizemnog sloja te mjerili visinu i opseg dominantnih i kodominantnih stabala. Prikupljeni podaci bit će uneseni u međunarodnu GLOBE bazu podataka, gdje će ih moći koristiti znanstvenici i učenici iz cijelog svijeta.

Osim novih znanja i vještina, učenici su ponijeli i lijepe uspomene s jesenskog druženja u prirodi koje su završili zajedničkom izradom mandale. Ovakva nastava pokazuje kako se ono što učimo u učionici može primijeniti na terenu te jača odgovoran odnos prema prirodi i šumskim bogatstvima našeg kraja.

„Čista igra, čisti planet!“

„Čista igra, čisti planet!“

Učenici Ivan Teufel, Lejla Hojdanić i Emanuela Petrović sudjelovali su u kreativnom natječaju „Čista igra, čisti planet!“ u organizaciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Natječaj potiče učenike na promišljanje o očuvanju okoliša, smanjenju otpada i razvoju održivih navika kroz spoj ekologije, kreativnosti i timskog rada.

Učenici su, slijedeći temu natječaja, izrađivali eko navijačke rekvizite i odjeću od starih majica i drugih tekstilnih materijala. Kroz prenamjenu materijala stvarali su originalne navijačke predmete koji promoviraju održivost i odgovorno ponašanje te podižu svijest o tekstilnom otpadu i važnosti ponovne uporabe.

Svoje ideje predstavili su u kratkom videu u kojem su prikazali proces izrade i poslali snažnu ekološku poruku.

Postupak izrade i njihov slogan pogledajte u videu.

Skip to content