U Osnovnoj školi Banija u četvrtak, 19. ožujka, održano je matematičko natjecanje „Klokan bez granica“, kojem je pristupilo 57 učenika od drugog do sedmog razreda. Cilj natjecanja je popularizacija matematike i poticanje učenika da se njome bave i izvan redovitih školskih okvira. Natjecanje „Klokan bez granica“ održava se svake godine treći četvrtak u ožujku, a organizator je Hrvatsko matematičko društvo.
Na natjecanju učenici, podijeljeni u kategorije, rješavaju 12 zadataka (kategorije Pčelica – 2. razred i Leptirići – 3. razred) u trajanju od 60 minuta ili 24 zadatka (kategorije Ecolier – 4. i 5. razred, Benjamin – 6. i 7. razred te Cadet – 8. razred) u trajanju od 75 minuta. Zadaci su razvrstani u tri stupnja težine (za 3, 4 i 5 bodova).
Učenici plaćaju kotizaciju u iznosu od 4 eura, a svi prijavljeni učenici dobivaju poklon – torticu, kemijsku olovku i „promjenjivi poklon“ (kalendarić, trokut, privjesak ili slično).
Svim učenicima koji su sudjelovali na natjecanju želimo što bolji rezultat!
Povodom Dana sigurnijeg interneta u našoj smo školi proveli niz aktivnosti kojima smo željeli potaknuti učenike na promišljanje o sigurnosti, odgovornom ponašanju i zaštiti privatnosti na internetu. Uredili smo panoe u razredu i ispred informatičke učionice na kojima su postavljena pravila sigurnog korištenja interneta, poruke podrške, primjeri dobrih navika te kreativne radovi na temu digitalne sigurnosti. Cijeli tjedan održavali smo radionice vezane uz sigurnost na internetu.
Kako bismo dobili uvid u stvarne internetske navike naših učenika i izazove s kojima se susreću u online okruženju, proveli smo školsku anketu među učenicima petog do osmog razreda. Anketu je ispunilo 129 učenika, a rezultati nam daju jasan uvid u to kako djeca koriste internet, s kakvim se rizicima susreću te koliko su svjesna važnosti sigurnog ponašanja online. U nastavku donosimo analizu rezultata provedene ankete.
Koliko vremena dnevno provodiš online?
Najviše učenika – oko 24 % – provodi više od 4 sata dnevno na internetu. Zanimljivo je da se ostali odgovori raspoređuju vrlo ravnomjerno između preostalih vremenskih kategorija: 3-4 sata, 2-3 sata, 1-2 sata i manje od 1 sata. To znači da se većina učenika nalazi u srednjim ili višim razinama korištenja, dok je najmanji dio onih koji internet koriste vrlo kratko. Uzmemo li u obzir preporučene smjernice za korištenje interneta u toj dobi možemo zaključiti da djeca znatan dio slobodnog vremena provode online što se može loše odraziti na ostale aspekte života poput učenja, bavljenja sportom, druženja s vršnjacima i obitelji. Možemo zaključiti da je s djecom važno razgovarati o ravnoteži između digitalnih i offline aktivnosti te o vremenu koje provode ispred ekrana.
Što najčešće radiš na internetu?
Najčešća aktivnost među učenicima je igranje igrica, kojom se bavi oko 29 % učenika. Neposredno iza slijede korištenje društvenih mreža te gledanje videa, dvije aktivnosti koje su podjednako zastupljene. Ostale aktivnosti, poput dopisivanja ili stvaranja digitalnog sadržaja (igrica, videa, slika), zastupljene su, ali u manjem broju. Internet je učenicima prije svega izvor zabave, što je u skladu s njihovim uzrastom. Međutim, izrazito visoka razina korištenja igrica i društvenih mreža naglašava potrebu za edukacijom o sigurnom ponašanju, privatnosti i upravljanju online vremenom.
Koje društvene mreže koristiš?
Društvena mreža koju učenici najviše koriste je TikTok. Gotovo svako drugo dijete koristi TikTok, što ga čini daleko najdominantnijom platformom. To je očekivano, jer je TikTok najprivlačniji učenicima zbog kratkih videa, humorističnih sadržaja, plesnih trendova i lakog načina komunikacije. Slijedi YouTube, koji koristi oko 24% učenika i predstavlja jednu od glavnih platformi za gledanje videa i zabavnih sadržaja. Instagram koristi približno 15% učenika, najviše u višim razredima, dok se u kategoriji Ostalo (oko 13%) nalaze aplikacije poput Snapchata, Vibera, WhatsAppa ili Discorda. Manji broj učenika uopće ne koristi društvene mreže (oko 3%), a Facebook je najmanje zastupljen s tek oko 2%, što potvrđuje da ova platforma više nije privlačna učenicima ove dobi.
Imaš li zaključan mobitel (PIN, lozinka, otiskom)?
Velika većina učenika ima zaključan mobitel – oko 89% učenika koristi PIN, lozinku ili otisak prsta kako bi zaštitili svoj uređaj. Oko 10% učenika koristi mobitel bez ikakve zaštite, što je malen udio s obzirom na njihovu dob.
Znaju li roditelji tvoju lozinku od mobitela?
Oko 62% učenika kaže da roditelji znaju njihovu lozinku, dok 37% lozinku ne dijeli s roditeljima. Većina učenika uključuje roditelje u sigurnosne postavke, ali velik broj ipak čuva lozinku za sebe, što može otežati roditeljski nadzor i reakciju u slučaju problema.
Imaš li vremensko ograničenje za korištenje mobitela?
Najveći broj učenika, oko 53%, nema nikakvo vremensko ograničenje korištenja mobitela. Oko 25% ima jasno pravilo koliko smiju biti na mobitelu, dok 22% kaže da pravila postoje, ali samo djelomično.
Zašto je važno ograničenje?
Jasna i dosljedna pravila korištenja mobitela pomažu djeci da održe zdravu ravnotežu između interneta, učenja, sna i fizičke aktivnosti. Bez granica, djeca vrlo lako provode previše vremena na ekranu, što može utjecati na koncentraciju, spavanje i ponašanje. Potrebno je dogovoriti dnevno vrijeme za korištenje mobitela, koristiti postavke za ograničavanje vremena i filtriranje sadržaja
Rezultati ankete pokazuju da je znatan broj učenika izložen online rizicima, jer je više od polovice učenika barem jednom primilo poruku od nepoznate osobe, a značajan dio tih poruka sadržavao je neprimjerene ili seksualne sadržaje. Iako se više od četvrtine učenika susrelo s uznemirujućim materijalima, većina ipak zna kome se može obratiti u slučaju problema, što je važan pokazatelj razvijene svijesti o sigurnosti. Ohrabruje i to što većina učenika tvrdi da nije bila žrtva ružnih komentara i da nisu vrijeđali druge, iako se iz prakse zna da se tijekom igranja igrica često koriste uvredljive riječi koje djeca ne prepoznaju kao oblik nasilja, već kao uobičajeni način komunikacije među vršnjacima. Iz odgovora vidljivo je da većina učenika ne razgovara redovito s roditeljima o svojim online aktivnostima. Iako učenici pokazuju određenu razinu svijesti o sigurnosti na internetu, komunikacija s roditeljima i dalje je vrlo ograničena, što djecu može ostaviti bez podrške u trenucima kada naiđu na neprimjerene sadržaje, poruke nepoznatih osoba ili druge online rizike. Naročito zabrinjava velik udio učenika koji rijetko ili nikada ne razgovaraju s roditeljima — upravo su takvi razgovori ključni za prepoznavanje problema na vrijeme, razumijevanje rizika i jačanje povjerenja. Ovi rezultati još jednom naglašavaju važnost aktivnog uključenja roditelja u digitalni život svoje djece, postavljajući jasna pravila, ali i stvarajući okruženje u kojem se djeca osjećaju dovoljno sigurno da im se obrate kad nešto pođe po zlu. Iako znatan broj učenika ne zna kako bi internet učinio sigurnijim, iz odgovora se svejedno jasno vidi da djeca prepoznaju najčešće rizike. Mnogi naglašavaju da djeci ne bi trebalo prerano dopuštati korištenje mobitela i društvenih mreža, što pokazuje iznenađujuću razinu svjesnosti o tome koliko online okruženje može biti štetno. Često se spominju i ograničavanje vremena, filtriranje sadržaja, roditeljski nadzor te izbjegavanje kontakta s nepoznatima, što su ujedno i preporuke stručnjaka za sigurnost djece na internetu. Većina učenika poručuje da internet može biti siguran samo uz jasna pravila, nadzor odraslih i odgovorno ponašanje. Možemo reći da učenici imaju temeljnu svijest o sigurnosti na internetu, ali im nedostaju jasne smjernice, dosljedna pravila i podrška odraslih kako bi se u online prostoru mogli kretati sigurno i odgovorno. Škola će nastaviti raditi na edukaciji učenika o sigurnom korištenju interneta kroz radionice, praktične primjere i poticanje odgovornog ponašanja. Roditelje se potiče da redovito razgovaraju s djecom o njihovim online aktivnostima, postave jasna pravila i vremenska ograničenja korištenja mobitela te koriste roditeljski nadzor kako bi djeca bila sigurna i imala podršku kad naiđu na probleme. Siguran internet nije samo pitanje tehnologije, već i znanja, navika i međusobnog povjerenja. Samo zajedničkim djelovanjem škole, roditelja i učenika moguće je stvoriti okruženje u kojem će djeca koristiti internet na siguran, odgovoran i pozitivan način.
Osnovna škola Žakanje 12. ožujka 2026. bila je domaćin Županijskog natjecanja iz kemije za učenike 7. i 8. razreda osnovne škole.
Na županijsku razinu natjecanja pozvana su 32 učenika u pratnji svojih mentora. Našu školu predstavljali su osmaši Ivana Samaržija i Lukas Vukelić s mentoricom Ankicom Veseljić. Valja napomenuti kako su Ivana i Lukas ove godine već sudjelovali i ostvarili vrlo dobre rezultate na nekoliko županijskih natjecanja. Lukas je uz kemiju bio na županijskom natjecanju iz informatike (2. mjesto), njemačkog jezika (3. mjesto), engleskog jezika (2. mjesto), a Ivana je uz kemiju bila i na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika (7. mjesto). Oboje ih još očekuje županijsko natjecanje iz hrvatskog jezika.
Rješavajući zahtjevne zadatke iz kemije, Lukas Vukelić zauzeo je četvrto mjesto dok je Ivana Samaržija zauzela osmo mjesto.
Čestitamo Lukasu i Ivani i njihovoj mentorici na postignutim rezultatima i upornosti u radu.
U utorak, 17. ožujka 2026., našu školu posjetile su učiteljice iz Slovenije u sklopu programa Erasmus+ Job Shadowing. Cilj posjeta bio je razmjena iskustava i primjera dobre prakse te upoznavanje s radom GLOBE skupine OŠ Banija.
Gošće su prisustvovale demonstraciji aktivnosti naše GLOBE skupine, koja je predstavila metode terenskog i laboratorijskog istraživačkog rada. Učenici su najprije prikazali provedbu hidroloških mjerenja na rijeci Kupi, uključujući određivanje osnovnih fizikalno‑kemijskih svojstava vode.
Posebno zanimanje izazvalo je predstavljanje postupka određivanja mikroplastike u uzorcima vode. Učenici su u teorijskom dijelu objasnili što je mikroplastika, koje vrste postoje te koji su njezini najčešći izvori. Zatim su prikazali tijek rada u školskim uvjetima – uzorkovanje vode, filtraciju, mikroskopiranje te prepoznavanje i razvrstavanje čestica mikroplastike.
Učenici su prikazali i svoje dosadašnje istraživačke projekte te mogućnosti primjene GLOBE protokola u nastavi. Susret je protekao u ugodnoj i radnoj atmosferi, uz razmjenu iskustava i inspirativne ideje za buduću suradnju.
U petak, 6. ožujka, održano je ekipno natjecanje „Djevojčice u STEM-u“. Natjecanje se provodi povodom Međunarodnog dana žena, a organizator je Prva osnovna škola Ogulin.
U natjecanju sudjeluju učenice sedmih i osmih razreda. Ispit se sastoji od 16 zadataka višestrukog izbora i kratkog odgovora, koji obuhvaćaju područja matematike, fizike, kemije i biologije. Svaku ekipu čine dvije učenice sedmih i dvije učenice osmih razreda.
U našoj školi natjecale su se učenice sedmih razreda: Nikol Čujko, Lana Flanjak, Lucija Jakić i Leona Močilac, te učenice osmih razreda: Josipa Hrženjak, Lana Krznar, Ivana Samaržija i Ida Vraneš. Bile su podijeljene u dvije ekipe, pod vodstvom mentorica Andreje Gašparović, Ankice Veseljić i Ane Graše.
Prva ekipa, koju su činile Lucija Jakić, Leona Močilac, Ida Vraneš i Lana Krznar, osvojila je 15. mjesto od ukupno 20 ekipa. Druga ekipa, koju su činile Nikol Čujko, Lana Flanjak, Josipa Hrženjak i Ivana Samaržija, osvojila je 17. mjesto od ukupno 20 ekipa. Na natjecanju je ukupno sudjelovalo 138 ekipa.
Učenici osnovne škole Banija, koji uče njemački jezik kao izborni predmet, sudjelovali su u zajedničkom projektu Austrijskog kulturnog foruma, Goethe-Instituta Kroatien i Veleposlanstva Švicarske Konfederacije u Hrvatskoj posvećenom predstavljanju suvremenog filma iz Austrije, Njemačke i Švicarske. Projekcije filmova održavaju se u siječnju u Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku i Karlovcu.
Dana 11. ožujka 2026. posjetili su projekciju filma „Als Hitler das rosa Kaninchen stahl“ (Kad je Hitler ukrao ružičastog zeca), snimljenog prema autobiografskom romanu Judith Kerr. Film govori o desetogodišnjoj djevojčici Anne koja živi u Berlinu, no mora napustiti grad zbog dolaska nacista na vlast te seli zajedno s obitelji u Švicarsku, zatim u Francusku, a naposlijetku u Englesku. Film govori o zajedništvu obitelji, te o hrabrom i znatiželjnom dječjem otkrivanju svijeta.
Nakon filma zamolili smo učenike da podijele svoje dojmove.
Meni je film baš bio dobar, rado bih ga ponovo pogledala. Sve preporuke! Mia, 6.a
Današnji film koji smo gledali je bio vrlo tužan, ali dubok. Htjela bih reći da je bio odličan, no u nekim stvarima mi je baš bilo žao. Kekana, 6.c
Film je vrlo zanimljiv, iako nema posebne radnje, ali mi se svidio jer prikazuje život male obitelji u situaciji u kojoj se puno ljudi tada našlo i zato mislim da je film super i sviđaju mi se detalji koji pokazuju čar složne obitelji. Katja, 7.c
Film mi se svidio jer prikazuje kako je jednoj obitelji bilo teško napustiti svoj dom zbog opasnosti. Najviše mi je ostalo u sjećanju kako je Anna morala ostaviti svog ružičastog zeca i krenuti u nepoznato. Film me podsjetio koliko je važno imati obitelj koja te podržava i biti hrabar u teškim vremenima. Emili, 5.a
Na mene je ostavio snažan dojam jer pokazuje kako je djevojčica Anna morala napustiti svoj dom i život zbog dolaska nacista na vlast. Film je tužan, ali i vrlo dirljiv jer prikazuje koliko je obitelj važna čak i u teškim vremenima. Posebno me dojmilo kako Anna pokušava biti hrabra i prilagoditi se novom životu. Tara Marina, 5.a
Film mi se jako svidio. Sviđa mi se kako nisu nikada odustajali, makar s morali seliti. Preporučujem film! Nikol, 7.b
Meni se ovaj film baš svidio. Jest da ima malo tužnih stvari kao kada su djeca morala stalno seliti u nepoznato. Voljela bih ovaj film opet pogledati. Tea, 5.a
Film mi se jako svidio. Sviđa mi se kako prikazuje da se život može promijeniti u sekundi i kako prikazuje razliku među religijama, također i u političkim stranama. Tia, 7.c
Film je odličan i stvarno sve preporuke! Nadja, 6.a
Danijela Kikić Dakić, učiteljica njemačkog jezika
Diana Sila, učiteljica razredne nastave
Darinka Vučković, knjižničarka Vesna Krizmanić, učiteljica engleskog jezika
