Dan darovitih učenika
U petak, 21.ožujka 2014.godine, obilježili smo Dan darovitih učenika. Učenici su kroz različite aktivnosti koje smo im priredili ulagali svoj trud, pokazali svoju kreativnost, znatiželju ali i samokritičnost prema svome radu.
Raznoliki su pristupi i definicije darovitosti. U znanstvenom svijetu se koristi oko 140 različitih definicija ovog pojma (prema Cvetković-Lay, 2002.). Općenito bi se darovitost mogla odrediti kao sklop osobina koje omogućuju pojedincu da dosljedno postiže izrazito iznad prosječan uradak u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi.
Da bi se darovitost mogla iskazati u izrazito natprosječnom postignuću u aktivnostima kojima se pojedinac bavi, on mora imati određeni potencijal, koji će mu omogućiti da se neke njegove sposobnosti razviju do tog stupnja. Takva se mogućnost naziva potencijalna darovitost.
Razvoj darovitosti je složen proces u kojem je teško navesti sve utjecaje, ali se može reći da dominantnu, odnosno najvažniju ulogu imaju obitelj, škola i sam pojedinac.
Svoju odgovornost u ovom procesu shvatili smo ozbiljno pa je tako cilj ovih radionica bio da darovitim učenicima pružimo priliku kako bi radili ono što odgovara njihovoj razini ili je iznad te razine te tako izbjegli rutinsko ponavljanje koje vodi u dosadu.Jednostavno, pružili smo im priliku da pokažu svoju izvrsnost.
U našoj prvoj radionici učenici su otkrili "sva lica kazališta", a u tome im je pomogla Gđa Dubravka koja im je pojasnila o povijesti kazališta koje oni redovito posjećuju. Tako su saznali da je Zorin dom stariji od zagrebačkog HNK. Saznali su također i o Prvom hrvatskom pjevačkom društvu "Zora" koju je 1858. osnovao Janko Modrušan.Zbor je bio toliko uspješan i slavan, da je organizirao kompletan društveni i kulturni život Karlovca i kao priznanje za to 1892. godine dobio od tadašnjeg gradonačelnika na poklon zgradu za ostvarenje svojih programa, današnje Gradsko kazalište "Zorin dom".
.
Važnost suradnje je iznimna u odgojno-obrazovnom radu, a posebno u radu s darovitom djecom. Takvu suradnju smo ostvarili sa Domom za odgoj djece i mladeži tj. sa odgajateljem Boškom Rupčićem koji je redovito uključen u naše aktivnosti. U ovoj radionici je bio u ulozi slikara- mentora, a pokazao je učenicima kako slikati suhim pastelama. Razmazivali su pastele prstima, a otkrio nam je i neke tajne slikarstva
Oslikavanje svile je bila radionica u kojoj su učenici iznimno uživali gledajući kako postepeno nastaje njihov rad. Radionicu je vodila nastavnica Irena Gažan, osnivačica naše školske zadruge. Precizna ruka, sklad boja i trud doveli su do rezultata koji su sve razveselili.U ovoj radionici su ipak bili potrebni kistovi.
Nastavnica hrvatskoj jezika, Marijana Žunac Ribičić vodila je radionicu izrade stripa. Formu izrade stripa učenici su ranije upoznali na satu hrvatskog jezika u sklopu redovne nastave. Za Dan darovitih učenika odabrana je tema iz povijesti i to grčke mitologije o Heraklovim zadaćama. Učenici su dobili zadatke prikazati u obliku stripa 11.-i zadatak kojim je Heraklo trebao donijeti zlatne jabuke zločestom kralju Euristeju.
Tijekom ovog dana učenici 4.r -daroviti učenici nosili su majice s natpisom čiju su prednju stranu sami oslikali pod vodstvom nastavnice Vesne Jakin. Tako su slikovito prikazali što za njih znači darovitost. Majice nam je pomogao tiskati odgajatelj Miro Ivanković u Domu za odgoj djece i mladeži, a stariji, daroviti učenici su zajedno sa pedagoginjom pomagali.
Učenici su u ponedjeljak, 25.3. 2014. pod vodstvom nastavnice Ivone Bosiljevac posjetili Šumarsku školu, naravno u pripremljenim majicama. Stariji učenici su ih podučili nešto o metorologiji - oborinama, oblacima i svemu onome što se veže uz taj pojam.U školu su stigli zadovoljni s onim što su vidjeli i naučili.
Ovaj dan je prilika progovoriti i o problemima o kojima se često ne govori bar kada je riječ o ovoj populaciji djece.
Razmišljajući o tome logično je spomenuti kako zapravo povijest bilježi mnoge iznadprosječno bistre, talentirane i darovite pojedince koji su napravili velika postignuća. No, postoje i situacije kada se dijete rano okarakterizira kao darovito, od njega se puno očekuje, postavljaju mu se visoki ciljevi koje u konačnici daroviti pojedinac ne uspije ostvariti. Zašto se to događa?
Neka istraživanja pokazala su da za veliki uspjeh u životu, nadarena djeca trebaju koncentraciju, naporan rad, motivaciju, ali u kombinaciji sa stabilnom obitelji i domom.
Jedno takvo istraživanje provela je Joan Freeman, članica Britanskog psihologijskog udruženja, koja je pratila darovite mališane od djetinjstva do odrasle dobi.
Otrkila je da roditelji darovite djece često imaju velika očekivanja i pokazuju nerazumijevanje prema "čudnom ponašanju" i "osjećaju da nisu sretni" kod svoje djece. Upravo to su bili neki od glavnih razloga neuspjeha i neispunjavanja potpunog potencijala kod onih koji su kao mali “puno obećavali”.
Često zaboravljamo da osim obiteljske atmosfere, podrške i razumijevanja roditelja i obrazovnog sustava, ispunjenje svih potencijala darovitog djeteta uvelike ovisi i o osobinama ličnosti djeteta. Osobine ličnosti obično se opisuju kao “katalizatori” o kojima ovisi hoće li se kombinacija nadprosječnih sposobnosti uspjeti i iskazati.
Upravo uz osobine ličnosti vezani su problemi koje darovita djeca ponekad imaju u prihvaćanju samih sebe i emocijama koje su često u sukobu s njihovim mislima i željama.
Naime, daroviti pojedinci uz to što su energični, zahtjevni, usmjereni prema cilju, radoznali, izdržljivi, probitačni, glasni, vrlo često su i duboko samokritični. U svemu što rade ispoljavaju svoju sklonost perfekcionizmu, postavljaju si visoke ciljeve, pa ako sve nije savršeno ili onako kako su zamislili, nadareni klinci vrlo često su pod stresom, frustrirani i duboko nezadovoljni. Neka istraživanja su pokazala da daroviti učenici u puno manjoj mjeri od prosječno uspješnih vršnjaka uspjeh i neuspjeh pripisuju vanjskim činiteljima. Skloniji su odgovornost za "neuspjeh" svaljivati na sebe i gurati se preko granica izdržljivosti. Želju za postignućem često prati i strah i anksioznost da se ono neće dogoditi.
Nadareni učenici često su vrlo osjetljivi na pravdu i pravednost te probleme i osjećaje drugih (imaju iznimno razvijenu empatiju).
Negativne emocije i zabrinutost mogu vrlo duboko i ozbiljno proživljavati te ih ponekad teže kanaliziraju i ispoljavaju na "zdrav" način.
Mnogi daroviti pojedinci vrlo su intuitivni. Drugim riječima, brzo će osjetiti da li ih neka okolina prihvaća, podržava i potiče da razviju svoje kvalitete. Ovisno o tome, teško će proživljavati negativne osjećaje neprihvaćanja, odbačenosti, etiketiranja, izolacije bilo koje vrste. Kako su po prirodi skloni maštanju i rano prepoznaju da su drugačiji od drugih, daroviti mališani mogli bi se povlačiti u sebe, svoj vlastiti svijet što u konačnici može dovesti do odbijanja suradnje s nadređenima i vršnjacima u realnom svijetu.
Ukratko, socioemocionalni razvoj darovitih često je u velikom nesrazmjeru s obzirom na njihov intelektualni razvoj i kapacitete zbog čega je jako važno da se upravo taj socioemocionalni aspekt potiče od strane svih uključenih u djetetov život.
"Oni su kao neke velike,
velike sofisticirane
mašine koje ne mogu ići
bez puno goriva za svoje duše,
umove i srca. Pazite da ih
nahranite, da im date dosta
prostora i širine da se razviju,
ali i kad vam drže predavanje o
imunološkom sustavu čovjeka
ne zaboravite ih primiti i ljubiti
kao ono što jesu -
malena, bedasta dječica koja cvatu od
jednostavne ljudske ljubavi"
mama darovitog djeteta
Kako su sva djeca posebna u odrastanju, saznanjima i potrazi za informacijama, a neka još posebnija od drugih, u njihovom odrastanju bitnu ulogu imaju učitelji, profesori, odgojitelji.
"Koristite darovitost koju posjedujete.
Šume bi bile tihe kad bi pjevale samo ptice koje pjevaju najbolje."
nepoznati autor
.
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |