Mnogi građani grada Zagreba ali i Hrvatske, Vrt poznaju tek iz jurećih tramvaja ili automobila rijetko se zaustavljajući na toj destinaciji. I mi smo jedni od njih. Uvijek u žurbi, jureći, nismo obraćali pažnju na ovaj biser Zagreba. Ipak, zaustavili smo se na trenutak zajedno sa darovitim učenicima naše škole uz pratnju nastavnice Snježane Miroslavić, pedagoginje Judite Mužek i socijalne pedagoginje Dijane Grginčić te istražili svijet biljaka.

• Od 4,7 hektara ukupne površine Botaničkog vrta najveći dio zauzima arboretum, izgrađen u stilu engleskog perivoja, u kojem se uzgajaju drvenaste biljke (drveće i grmlje) iz različitih dijelova svijeta.

• Cvjetni parter s uresnim zeljastim biljem i ružama, u zapadnom dijelu Vrta pokraj staklenika, izgrađen je u francuskom stilu strogo simetričnih linija.

• Autohtone biljne vrste (predstavnici hrvatske flore) uzgajaju se na biljno-geografskim skupinama (kamenjarama).

Ulaskom u Vrt uočili smo kako je riječ o velikom prostoru koji izvana nije tako izgledao. Činilo se kao da nismo u Zagrebu, kao da smo na trenutak odvedeni u neki drugi svijet. Nismo čuli buku tramvaja niti automobila. Na izvjesno vrijeme „odmorili“ smo sva svoja osjetila od buke i ušli u potpuni mir. 

• Tropske i suptropske biljke te biljke potrebne za istraživački rad rastu u staklenicima (ukupno 14 staklenika).

• Močvarno bilje može se vidjeti u jezercima i u bazenima na parteru.

• Na sistematskom polju u jugoistočnom dijelu Vrta uzgajamo bilje namijenjeno studentima i potrebama sveučilišne nastave.

Saznali smo kako je zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture ).

Naša domovina Hrvatska, iako mala europska zemlja, ima vrlo bogatu i zanimljivu floru: nju čini oko 5500 svojti papratnjača i sjemenjača. Da bi se to bogatstvo sačuvalo, i naš Botanički vrt, zajedno s drugim stručnim i znanstvenim institucijama, uvelike se posvećuje istraživanju, uzgoju i zaštiti hrvatskih autohtonih biljaka, a i informiranju i ekološkom obrazovanju, kako studenata i učenika, tako i ostalih posjetitelja Vrta.

Nakon Botaničkog vrta, nastavili smo svoje „istraživanje“  i krenuli prema Etnografskom muzeju.

Kratko smo se odmorili ispred HNK-a, prezalogajili i uživali u prekrasnom danu. Uputili smo se prema Muzeju kako bi pogledali izložbu „ O životinjama i ljudima“. Izložba otvorena od 22. travnja na Dan planeta Zemlje ima namjeru da se potakne prevladavanje uobičajenih shvaćanja da su životinje tek biološki objekti i da se osvijesti činjenica o povezanosti ljudi, životinja i prirode na ekološkoj, etičkoj i duhovnoj razini.

Životinje i ljudi imaju dugu zajedničku povijest. Gotovo da nema područja ljudskog djelovanja, a da nije prožeto uzajamnim odnosom ljudi i životinja, bilo u stvarnom ili simboličkom smislu. Životinje su posvuda, vidljive i nevidljive: u parkovima, zoološkim vrtovima, laboratorijima, cirkusima, klaonicama, domovima, knjigama, filmovima ili slikama.

Učenici su uz zanimljivo vodstvo odvedeni kroz kronološku šetnju u kojoj su mogli vidjeti kako su se tijekom povijesti mijenjale naše predodžbe, osjećaji i ponašanje prema životinjama unutar našeg društvenog okruženja, ali i spram onih u prirodnom okolišu. Različitost izložbe održavala je pažnju naših učenika kao i zanimljiva objašnjenja naših voditeljica.

Zašto se s nekim životinjama družimo, nekih se bojimo ili ih preziremo, druge štujemo ili jedemo, oblačimo ili mučimo?  Zasigurno su se naši učenici  tijekom obilaska propitivali kakav je njihov odnos prema životinja jer upravo izložba i navodi na razmišljanje. Nakon obilaska učenici su sudjelovali u likovnoj radionici, a radove su mogli odnijeti kući.